Najčešće pitanje na koje odgovaraju prodavači hrane za kućne ljubimce, jest "koliko proteina sadrži ova hrana?"

Konzervirana pseća hrana te suha hrana koju nalazimo u trgovinama kao kompletna hranu za kućne ljubimce, za razliku od kod kuće pripremljene hrane, sadrže točno određene količine potrebnih hranjivih tvari. Na ambalaži ćemo naći točne podatke o tome koliko sadrže bjelančevina, tj. proteina, izvora energije te vitamina i minerala.

Proteini su sastavljeni od amino kiseline, od kojih su neke tzv. esencijalne i moraju biti prisutne u hrani, jer ih pas ne može sam sintetizirati. Neophodne amino kiseline nisu jednake za psa ili macu pa iz tog razloga nije dobro psu davati hranu za mace. Neće se ništa dogoditi ako jedni drugima povremeno ukrasu obrok, ali posebno u fazi rasta moraju jesti hranu prilagođenu njihovoj vrsti i uzrastu.

Za normalno aktivnog psa, idealna količina bjelančevina u obroku je negdje oko 20%, a uz to mu je potrebna adekvatna količina energije, kako bi se bjelančevine mogle iskoristiti. Potrebnu energiju dobije iz masti i ugljikohidrata. Pasji organizam kao izvor energije koristi više masti nego ljudski organizam pa i 20% masti u obroku zdravog psa nije previše. Gotove hrane često sadrže 30 pa i više posto bjelančevina. U slučaju da uz takve količine bjelančevina pas ne dobije dovoljnu količinu energije, bjelančevine se neće iskoristiti. Razlog tome je da organizam bjelančevine prvo mora raskrojiti do aminokiselina, a zatim iz nastalih aminokiselina mora ponovno sintetizirati bjelančevine koje su mu potrebne. Za taj proces koji se odvija u jetri potrebna je energija. Dakle, ako hrana sa 20% bjelančevina sadrži 10 do 15% masti te razne žitarice koje sadrže ugljikohidrate, onda je takva hrana sasvim dovoljna za zdravog normalno aktivnog psa.

Ukoliko je pas debeo ili mršav, vrlo aktivan ili pak neaktivan, povećanjem ili smanjenjem količine iste hrane može se količina hranjivih tvari prilagoditi potrebama. Najsigurnije je kupovati hranu renomiranih proizvođača jer su takve hrane uvijek dobro izbalansirane, a nije na odmet obratiti pažnju na to koliko je bjelančevina životinjskog, a koliko biljnog porijekla. Ukoliko hrana sadrži značajan dio bjelančevina iz soje ili neke druge biljke, onda takvu hranu treba izbjegavati jer biljne bjelančevine ne mogu zadovoljiti potrebe psa koji je prije svega mesožder. Ovo ne vrijedi za biljne izvore masti (ulje, margarin) koji su vrlo kvalitetni izvori energije, a čak su pogodniji za stvaranje esencijalnih masnih kiselina od životinjskih masti.

Prosječna ocjena