| Objavio Andreja,
12-05-2007 16:09
|
Pregleda: : 1255 |
ŠKOLOVANJE
PSA SPASIOCA
Tek nakon pravilnog odgoja, može započeti školovanje. Školovanje
uključuje vježbe poslušnosti, vježbe spretnosti na preprekama i vježbe
traženja. Sve navedene vježbe svojevrna su stimulacija prave akcije
gdje se od psa očekuje da bude savršeno vodljiv, u potpunoj kontroli
svog vodiča te da spretno, nesmetano i bez straha da prelazi preko
raznih tipova prepreka pretražujući svaki tip terena.
Obuka spasilačkog psa i njegovog vodiča traje prosječno dvije do tri godine. Ovisno o samoj konstituciji, odnosno fizičkoj građi, radni vijek psa prosječno traje do njegove desete godine života. Iz toga slijedi da što se kasnije započne s obukom to će biti kraće vrijeme koje će pas aktivno moći biti korišten u akcijama spašavanja.
Da bi imali dobre temelje za zahtjevnu obuku spasilačkog psa, a samim tim i siguran napredak u daljnjem radu, potrebno je obratiti pažnju na slijedeće ciljeve koje moramo postići:
- pas mora biti samostalan i željan za istraživanjem nove okoline,
- mora biti visoko motiviran u radu i
- mora osvjestiti korištenje osjetila njuha.
Samostalnost i želja za istraživanjem
Samostalnost i želja za istraživanjem se razvijaju u situacijama kada pas u novoj okolini doživi pozitivna iskustva. Vodič mora osigurati da se pas u fazi socijalizacije nađe u što više različitih okolina, socijalizira sa što više mirisa, zvukova, materijala, ljudi i životinja. Da bi pas aktivno sudjelovao u akciji traženja ne smije ga ometati prisustvo ostalih pasa i spasioca koji se kreću po terenu koji pretražuje.
Motiviranost u radu
U psu se mora razviti visoki stupanj motivacije na igru sa vlasnikom, a kasnije i na igru sa stranom osobom. Motiviranost u radu predstavlja kamen temeljac svega što se kasnije radi. Bez motiva nema daljnjeg rada ili je taj rad vrlo manjkav i nekoristan.
Motiv može biti igračka za navlačenje ili loptica, a kasnije ga se koristi kao nagrada za izvođenje očekivane radnje.
Osvješćivanje korištenja osjetila njuha
Osjetilo njuha je primarno osjetilo pomoću kojeg se pas služi za snalaženje u okolini. Pseće osjetilo njuha osjetljivije je od ljudskog 11.500 puta jer pas ima veću površinu i debljinu nosne sluznice (kod čovjeka se površina nosne sluznice kreće 4.8 do 5 cm2 dok je kod psa 152 do 169 cm2).Psi osjetila njuha moraju znati fokusirano koristiti u potragama za unesrećenim osobama.
Nakon što ste pravilnim odabirom šteneta i njegovom kvalitetnom socijalizacijom postavili dobre temelje, možete krenuti u slijedeći zadatak: izradu kvalitetne igre s njim.
Ovaj dio obuke budućeg spasilačkog psa predstavlja kamen temeljac za sve ono što slijedi u daljnjem radu. Sve što dalje pas bude radio, bit će vođeno njegovom željom da osvoji taj toliko željeni motiv tj. igračku. On će postati glavni faktor u vježbi koja predstavlja esenciju psa spasioca: vježbi traženja.
Generalno, ovu vježbu možemo podijeliti u dvije cjeline:
1. Traženje
2. Označavanje pronalaska osobe
U svrhu kvalitetnog školovanja i treniranja potrebno je što češće mjenjati mjesta treninga. Kod treniranja u šumama potrebno je osim lokacija mjenjati i tip šumske vegetacije i vrste tla. Kad se radi o ruševini, potrebno je vježbati na različitim tipovima i starosti ruševina. Isto vrijedi i za trening lavina i rad pasa na tragu.
Ako se od pasa želi očekivati da označavaju pronalaske neživog ljudskog tijela, potrebno ih je i za tu namjenu obućavati.
|