Najčešći alergeni dokazani kod pasa su govedina, piletina, mlijeko, jaja, pšenica

alergija-na-hranu

Alergijom na hranu nazivamo stanje do kojeg dolazi zbog pretjerane imunološke reakcije organizma na neke sastojke u hrani. Pretpostavlja se da su glavni alergeni u hrani bjelančevine. Nešto češće se susrećemo s alergijom na hranu kod određenih pasmina pasa kao što su dalmatiner, west highland terijer, labrador, njemački bokser.

Simptomi se mogu pojaviti kod vrlo mladih pasa, mlađih od jedne godine, ali alergija na hranu može se javiti i u bilo kojoj životnoj dobi. Osnovni simptom ovog oboljenja je svrbež koji se javlja neovisno o godišnjem dobu.

Psa svrbi cijelo tijelo, a vrlo često se primarno javljaju svrbež i krastice na vrhovima uški. Rijetko dolazi do alergije na hranu kod koje nema jako izraženog svrbeža. Na koži se javljaju crvenilo i maleni prištići, dolazi do tzv. ekcema, jer se bolesna životinja neprestano češka i na taj način se sama povrijedi. U tom slučaju dolazi i do infekcije oboljelog mjesta na koži. Ekcemi najčešće nastaju na području vrata i lica jer se na tim mjestima psi uspiju počešati stražnjom nogom. Nastaju i na korijenu repa te na bedrima jer ta mjesta psi uspiju dohvatiti zubima. Koža na bolesnim dijelovima postaje tamna, a s vremenom se može razviti seboreja. Bolest se, uz opisane simptome, može očitovati i promjenama na noktima. Istovremeno s kožnim simptomima mogu se javiti i simptomi u probavnom traktu, iako je to rijetko.

Obično dolazi do kolitisa (upale debelog crijeva) - stolica je sluzava, ponekad sadrži tragove svježe krvi, bolesna životinja veliku nuždu obavlja otežano i učestalo. Dijagnostiku dodatno otežava podatak da se, istovremeno s alergijom na hranu, javljaju i drugi oblici preosjetljivosti, kao što su alergija na buhu, atopija (jedan od kožnih oblika alergične reakcije), alergija na crijevne nametnike.

Česte su istovremene infekcije kože bakterijama. Zato je vrlo važno da psa s kožnim problemima očistimo od unutarnjih i vanjskih nametnika kako bismo mogli isključiti barem neke od mogućih alergija. Nerijetko vlasnici postanu nepovjerljivi kad psu koji se češe dajemo lijekove protiv glista, no to nam i te kako pomaže u donošenju konačne dijagnoze. Idealna metoda za dijagnostiku alergije na hranu je tzv. eliminacijska hipoalergena dijeta. Tako započinjemo hraniti psa hranom koja sadrži jednu vrstu bjelančevina i jednu vrstu škrobne namirnice kojoj pas do tada nije bio izložen. Treba pripaziti na to da su psi koji žive s mačkama često izloženi ribljim bjelančevinama jer povremeno pojedu mačju hranu.

Namirnice koje se koriste u eliminacijskoj dijeti su, primjerice, kombinacija svinjetine i krumpira, meso zeca, patke i tune. Ništa osim svježe vode ne smije se nuditi psu dok traje ova dijeta, inače je sve besmisleno. Ne smiju se nuditi ni žvakalice ni nagrade, a idealno je da pas u tom razdoblju ne pije nikakve lijekove. Eliminacijska dijeta nije izbalansirana dijeta, pa vlasnika treba upozoriti da pas može smršaviti, da mu dlaka može izgubiti sjaj te da će biti gladniji nego inače. Postoje komercijalne dijete napravljene upravo za ovu svrhu. Druga opcija je hranjenje psa hipoalergenim dijetnim hranama koje sadrže hidrolizirane bjelančevine. One su smanjene na malene molekularne sastavne dijelove koje imunološki mehanizmi neće registrirati.

Trajanje eliminacijske dijete moralo bi biti 8 do 12 tjedana. Ukoliko simptomi nestanu, u prehranu postupno dodajemo nove bjelančevine kako bismo ustanovili koja će od njih izazvati ponovni svrbež i crvenilo te tako pokušavamo ustanoviti na koju je namirnicu pas preosjetljiv. Najčešći alergeni dokazani kod pasa su govedina, piletina, mlijeko, jaja, pšenica.

Jasno je da rješavanje kroničnog svrbeža nije jednostavan zadatak, kako za veterinara, tako i za vlasnika bolesnog psa. Da bi se ovaj problem riješio, potrebno je imati strpljenja i biti uporan te surađivati s veterinarom.

Laici često pogrešno upotrebljavaju termin alergija na hranu kako bi opisali neke reakcije na hranu koje zapravo nemaju veze s alergijom.

Jedna od takvih reakcija organizma na hranu je zapravo trovanje hranom. Događa se kad pas pojede hranu u kojoj su se razvili mikroorganizmi, koji zatim izazovu simptome kod psa svojim toksinima.

Intolerancija na određene vrste hrane također može dovesti do povraćanja ili proljeva (intolerancija npr. laktoze je nemogućnost probave mliječnog šećera). Proljeve često vidimo kod pasa koji piju mlijeko. Dakle, pas je preosjetljiv na mlijeko jer mu izazove proljev, no nije na njega alergičan. Ove reakcije intolerancije određenih vrsta hrane vrlo su individualne, a ovise o enzimskoj aktivnosti u probavnom traktu, postapsorpcijskom metabolizmu i slično.

Ono što neće pomoći psu koji boluje od alergije na hranu je stalna promjena vrste hrane. Upravo to je metoda koju vlasnici pasa najčešće upražnjavaju, bez prethodnog dogovora s veterinarom. Sama promjena proizvođača hrane ili starosne skupine za koju je hrana namijenjena neće biti dovoljna... Isto tako, neće pomoći ni prelazak na kuhanu hranu. Hipoalergijska hrana ili eliminacijska dijeta mora biti pomno odabrana i mora trajati dovoljno dugo da bi imala efekta.

Izvor: Tamara Ferari-Miškulin, dr. vet. med.
Veterinarska ambulanta privatne prakse "Kućni ljubimci"
www.ferarica.com